Zdravlje

Napadi

Napad je iznenadni, nekontrolirani električni poremećaj u mozgu koji može uzrokovati promjene u ponašanju, kretanju ili svijesti. Napadi mogu varirati po težini i trajanju, od kratkih propusta u svijesti, pogleda, do grčeva cijelog tijela. U nekim slučajevima, napadi se mogu javiti kao dio tekućeg stanja, kao što je epilepsija, dok u drugim mogu biti izazvani privremenim faktorima.

Zašto je ovo važno za osobe sa ID/DD?

Napadi mogu biti posebno izazovni za osobe s intelektualnim i razvojnim teškoćama jer mogu imati poteškoća u prenošenju svojih simptoma, izazivanju napadaja ili upravljanju posljedicama. Osobe s ID/DD su također pod većim rizikom od komplikacija zbog napadaja, uključujući kognitivni pad i emocionalni stres.

PREVENCIJA

Okolnosti koje bi mogle izazvati napad : Napadi mogu biti izazvani raznim faktorima, uključujući jak visok krvni pritisak, visoku temperaturu, upotrebu droga, nedostatak sna, nizak šećer u krvi, odvikavanje od alkohola, hormonalne promjene, treperenje svjetala, emocionalni stres, pregrijavanje i dehidraciju.
Izbjegavajte poznate okidače : Određeni faktori poput treperenja svjetla, specifičnih zvukova, menstruacije kod žena ili alkohola mogu izazvati napade.
Upoznajte svoje znakove upozorenja : Neke osobe mogu imati znakove upozorenja (aura) prije napadaja, kao što su vrtoglavica, čudan okus ili ukočenost. Prepoznavanje ovih znakova omogućava pojedincima da se pripreme udaljavanjem od opasnosti ili traženjem pomoći.
Tuširanje umjesto kupanja : Nesreće povezane s vodom mogu biti fatalne ako se napad dogodi u kadi. Bezbjednije je tuširanje za osobe koje imaju rizik od napadaja, a korištenje stolice za tuširanje može pomoći u smanjenju rizika od pada.
Čuvajte se vrućine : Ekstremna vrućina i dehidracija mogu povećati rizik od napadaja. Osobe koje se brinu o tome treba da se postaraju da osoba ostane hidrirana i da izbegava pregrijavanje.

Prakticirajte dobru higijenu sna : nedostatak sna može povećati rizik od napadaja. Uspostavljanje redovnog rasporeda spavanja i osiguravanje adekvatnog odmora je važno za prevenciju napadaja.
Lečenje groznice : Visoka temperatura, posebno tokom bolesti, može izazvati napade. Pravovremeno liječenje groznice, posebno kod osoba s poznatim poremećajima napadaja, može pomoći u smanjenju ovog rizika.
Upravljajte stresom : Stres može izazvati napade kod nekih osoba. Takođe može doprinijeti drugim faktorima rizika od napada kao što su dehidracija ili nedostatak sna, tako da je pronalaženje načina za upravljanje stresom korisno.
Podrška lijekovima : Antikonvulzivni lijekovi su važni u smanjenju učestalosti napadaja. Osigurati da se lijekovi uzimaju kako je propisano od vitalnog je značaja.
Dokumentirajte sve napade : Vođenje detaljne evidencije o svakom napadu može pružiti vrijedne informacije za neurologa ili zdravstvenog radnika. Uključite detalje kao što su vrijeme, trajanje, vrsta napadaja i sve moguće okidače ili znakove upozorenja. Ova dokumentacija pomaže u prilagođavanju planova njege i identificiranju obrazaca za bolje upravljanje.

Korisno znati

Komplikacije napadaja

Emocionalni stres : Osobe s epilepsijom ili poremećajima napadaja mogu biti izložene većem riziku od depresije ili anksioznosti zbog nepredvidljivosti i straha povezanih s napadima.
Kognitivni pad : Česti ili produženi napadi mogu vremenom doprinijeti gubitku pamćenja ili kognitivnim problemima.
Epileptični status : Stanje u kojem napad traje duži period ili se javlja više napadaja bez oporavka između. To zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Sigurnost liječenja napadaja

Potražite medicinsku pomoć kada je potrebno : Nakon napadaja, ako osoba ne diše, zadobila je značajnu povredu ili ako je to njihov prvi napad, neophodna je hitna medicinska pomoć (pozovite 911).
Prepoznajte situacijske opasnosti : Određene aktivnosti mogu biti opasnije za osobe s napadima. Na primjer, stepenice ili druga povišena područja treba pažljivo pratiti kako bi se spriječili padovi tokom ili nakon napada.
Praćenje rizika po životnu sredinu : Ključno je identifikovati potencijalne opasnosti u okruženju koje mogu dovesti do povreda tokom napada. Osobe koje se brinu o njima treba da budu upozorene na rizik od padova, sudara sa nameštajem ili ulaska u saobraćaj, i potrebno je da prilagode okolinu kako bi smanjili rizike.
Sprečavanje gušenja ili aspiracije : Pojedinci mogu povraćati tokom napadaja, povećavajući rizik od gušenja ili aspiracije. Osobe koje se staraju treba da znaju kako da bezbedno okrenu osobu na bok i da izbegavaju da joj bilo šta stavljaju u usta tokom napada.
Ne sputajte : Sputavanje osobe tokom napadaja može dovesti do ozljede. Važno je izbjeći držanje osobe dolje ili ograničavanje njenog kretanja, jer to može učiniti dezorijentiranim i može uzrokovati štetu.

Tracker napada: Dnevnik napada napada
Savjeti za promatranje napadaja: Korisno znati