Zdravlje
Spavaj
Spavanje je prirodno, periodično stanje odmora za um i tijelo, neophodno za fizičko i mentalno zdravlje. Tokom sna tijelo se liječi i podmlađuje, a mozak konsoliduje sjećanja i obrađuje informacije. Dobar kvalitet sna je ključan za opću dobrobit i očuvanje imuniteta.
Zašto je ovo važno za osobe sa ID/DD?
Za osobe sa intelektualnim i razvojnim teškoćama problemi sa spavanjem su uobičajeni i mogu značajno uticati na fizičko i emocionalno zdravlje. Loš san može pogoršati druga zdravstvena stanja, uticati na raspoloženje i ponašanje i dovesti do poteškoća u svakodnevnom funkcionisanju. Uobičajeni faktori rizika za loš san kod osoba s invaliditetom uključuju bol, poteškoće s pokretljivošću, nuspojave lijekova (npr.: lasix, stimulansi, steroidi, određeni antidepresivi [posebno SSRI]), anksioznost ili depresiju, neredovne rutine spavanja, koegzistirajuća medicinska stanja kao što su epilepsija, smanjena fizička aktivnost iz okoline, nedostatak tjelesne aktivnosti. osjetljivost ili dijeljenje prostora za spavanje s drugima.
PREVENCIJA
- Upravljanje bolom : Osobe sa invaliditetom mogu drugačije doživljavati bol i možda neće biti u stanju da ga jasno prenesu. Upravljanje bolom može pomoći kod boljih navika spavanja.
- Apneja u snu: Apneja u snu je poremećaj u kojem disanje uzastopno prestaje i počinje tokom spavanja. Opstruktivna apneja u snu, najčešći oblik, može biti uzrokovana stanjima poput infekcija ili gojaznosti, a oba su češća kod osoba s invaliditetom. Za osobe sa Downovim sindromom, apneja u snu je posebno česta zbog fizičkih osobina kao što su nizak tonus mišića u gornjim disajnim putevima, uski zračni prolazi i uvećani krajnici.
- Noćni simptomi apneje u snu : glasno hrkanje, pauze u disanju bez daha, nemiran san, česte posjete toaletu
- Dnevni simptomi apneje u snu : ranojutarnje glavobolje, pretjerani umor tokom dana, loša koncentracija, depresija ili razdražljivost, pospanost ili ponašanje tokom aktivnosti
- Spavanje s uključenim svjetlom : Vanjsko svjetlo tokom spavanja može poremetiti prirodni cirkadijalni ritam tijela signalizirajući mozgu da je vrijeme za buđenje. Ako osoba radije spava s upaljenim svjetlom radi udobnosti ili udobnosti, razmislite o korištenju noćne lampe koja reagira na dodir ili buku kako biste smanjili izlaganje svjetlu i podržali prirodne cikluse spavanja.
- Asocijacije na spavanje : Koristite krevet samo za spavanje. Uključivanje u aktivnosti poput gledanja televizije ili igranja igrica u krevetu može uzrokovati da mozak poveže krevet s mentalnom aktivnošću, što otežava zaspati. Ako vam se ne spava, preporučuje se da ustanete iz kreveta i upustite se u opuštajuću aktivnost.
- Izbjegavajte plavo svjetlo : Izbjegavajte korištenje elektronskih uređaja (TV, telefona, tableta, itd.) najmanje jedan sat prije spavanja, jer svjetlo koje emituje ekran može poremetiti sposobnost tijela da proizvodi melatonin kako bi zaspao.
- Emocionalni/psihološki faktori : Anksioznost zbog sna može dovesti do ciklusa lošeg sna. Da biste prekinuli ovaj ciklus, preporučuje se da ustanete iz kreveta i da se bavite tihom, umirujućom aktivnošću do osjećaja umora. Aktivnosti koje promiču opuštanje uključuju duboko disanje, progresivno opuštanje mišića, jogu, vođenje dnevnika ili čitanje.
Korisno znati
- Uobičajeni znaci/simptomi lošeg sna : razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, prekomjerna pospanost tokom dana, promjene raspoloženja, pojačani problemi u ponašanju, umor, često zijevanje, tamni kolutovi ispod očiju, nemir, poteškoće pri uspavljivanju ili zadržavanju sna i poteškoće sa buđenjem ujutro.
- Higijena spavanja : Uspostavljanje dosljedne rutine prije spavanja može pomoći tijelu da signalizira da je vrijeme za spavanje. To može uključivati aktivnosti poput pranja zuba, prigušivanja svjetla i bavljenja opuštajućim aktivnostima.
- Konsultacije sa zdravstvenim radnikom : Ako problemi sa spavanjem potraju, neophodno je konsultovati se sa zdravstvenim radnikom radi dalje evaluacije, posebno u slučaju sumnje na apneju u snu ili hroničnu nesanicu.
- Identifikujte bol za neverbalne pojedince : FLACC skala boli , neverbalna skala bola (NVPS) i Wong-Bakerova skala lica